EKSPRES VESTI

Srpske Internet Novine - BEZ UVREDE I BEZ CENZURE - O čemu Srbija ćuti mi nećemo


Ekspres vesti osnovane su 2014. godine i od tada su postale jedan od vodećih novinskih portala u Srbiji.


Email
Pošaljite nam Vašu priču na email
 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. 

Traži 

Sviđa ti se ono što čitaš? Podeli ovu vest:
 
 

Na koji način nastaju divne boje jesenjeg lišća?

Lišće listopadnog drveća menja boju u jesen, ali ne u isto vreme svake godine.


Početak je oktobra i jesen je svuda oko nas. Lišće sve više dobija tople nijanse žute, narandžaste i crvene boje. Zašto dolazi do te promene i kako se zapravo čitav proces događa?

Lišće listopadnog drveća menja boju u jesen, ali ne u isto vreme svake godine. A i kombinacija žutih i crvenih tonova ponekad može značajno da se razlikuje od prethodne godine. Ključnu ulogu u tome igraju vremenske prilike, piše rts.rs.

Kada dani postanu kraći i sunčevi zraci padaju pod manjim uglom, listopadno drveće prekida fotosintezu, koja se odvija uz pomoć hlorofila koji biljkama daje zelenu boju.

Dragocen hlorofil i hranljive materije se razgrađuju i povlače iz listova kroz niz metaboličkih procesa.

Kada lišće otpadne, više ne dolazi do isparavanja vode preko velike površine lista – a tokom zime drveće bi teško moglo da nadoknadi izgubljenu vodu iz često zamrznutog tla.

  • Vreme diktira tempo i nijanse jesenje palete

Osim dužine dana, ključnu ulogu u promeni boje imaju noćno zahlađenje i vlažnost zemljišta. Nekoliko uzastopnih hladnih noći ubrzava razgradnju hlorofila i prelazak boje – iz zelene u žutu ili crvenu.

Pritom žuti i narandžasti pigmenti, karotenoidi, u listovima postoje tokom cele godine, ali ih hlorofil maskira. Tek kada se hlorofil razgradi, oni postaju vidljivi.

Crveni i purpurni pigmenti, antocijani, drugačiji su po tome što se – ne nalaze u listu tokom vegetacije – njih drvo počinje da sintetiše tek u jesen, kao odgovor na stresne uslove kako bi se olakšalo izvlačenje preostalih hranljivih materija iz listova pre nego što oni otpadnu.

 

I intenzitet crvene boje zavisi od vremena. Previše sunca otežava drveću da povrati hranljive materije iz starih listova, pa tada nastaju naročito jarke nijanse crvene boje.

Najpovoljniji uslovi za raskošnu jesenju paletu boja lišća je stabilno vreme visokog pritiska sa puno sunca i hladnim noćima bez mraza. Jer, mraz zaustavlja proizvodnju antocijana i time sprečava dalje stvaranje crvene boje. U tom slučaju u listovima ostaje više karotenoida, koji im obično daju nijasu žute do narandžaste boje.

Suša tokom perioda rasta, odnosno vegetacije, može da izazove prerano formiranje lamine, sloja između lista i grančice, zbog čega lišće opada pre nego što uopšte stigne da promeni boju.

Vetrovito i kišovito vreme takođe može da prouzrokuje opadanje lišća pre nego što se potpuno razvije nova jesenja boja.

  • Kad počinje jesen i šta je fenologija

Fenologija je naučna disciplina koja proučava periodične, sezonske pojave u biljkama i životinjama i njihov odnos sa klimatskim i vremenskim uslovima.

Jednostavnije: fenologija gleda „kad se šta dešava u prirodi“. To uključuje, na primer: kada drveće počinje da pupi, cveta ili menja boju lišća, kada se ptice sele, dolaze ili odlaze, kada insekti izlaze iz larve ili se pojavljuju masovno, kada se biljne vrste beru ili sazrevaju.

Fenološke bašte su specijalni ekosistemi gde naučnici prate ove fenološke događaje kod različitih biljnih vrsta, da bi se dobili podaci o klimatskim promenama, vremenskim obrascima i ekologiji biljaka.

Na primer u fenološkoj bašti se prati kada bukva menja boju lišća ili kada jagoda cveta, i na osnovu toga se beleže početak i kraj različitih fenoloških godišnjih doba.

Na primer, početak „pune jeseni“ obično se vezuje za trenutak kada lišće bukve počne da menja boju. U Nemačkoj to počinje oko 10. oktobra, najpre u višim predelima. Zatim prođe još oko dve nedelje dok lišće ne opadne, što označava početak pozne jeseni.

  • Zašto četinari ostaju zeleni

Za razliku od listopadnog drveća, četinari ne gube lišće u jesen, osim ariša, ostaju zeleni čak i u najhladnijim zimama. To je zbog različite strukture i funkcije njihovog lišća – odnosno iglica.

Njihove iglice adaptirane da zadrže hlorofil i funkciju fotosinteze tokom cele godine, dakle proizvode energiju, iako sporije.

Iglice četinara su prekrivene debelim voskastim slojem i sadrže smolu, što smanjuje isparavanje vode. To znači da četinari ne zavise toliko od povlačenja hranljivih materija iz listova pre zime kao listopadno drveće.

Istovremeno, smola i vosak štite hlorofil i druge pigmente od oštećenja tokom niskih temperatura i hladnog vetra. Iglice četinara sadrže i razne šećere i proteine koji deluju kao prirodni antifriz, što im omogućava da prežive mraz i da spreče otpadanje lišća.

 

EKSPRES VESTI

Demokratija umire u tami


Podeli ovu vest

 
 
 
 

 

Moje vesti

Nema izabranih vesti

× Vest je dodata

Hoćeš li podržati ekspres vesti danas?

Verujemo da svako zaslužuje da razume svet u kojem živi. Takvo znanje pomaže stvaranju boljih građana, komšija, prijatelja, roditelja i vladara ove planete. Za produkciju dobrog novinarstva potrebni su resursi.

Možeš podržati ovu misiju tako što ćeš danas dati poklon našem portalu. Hoćeš li nam se pridružiti? Podeli ovu vest sa svojim prijateljima.

Najnovije

Žalgiris ponizio Bajern

Košarkaši Žalgirisa pobedili su Bajern u Minhenu rezultatom 98:70 u 3. kolu Evrolige. Ubedljivom…

Fizičari izračunali kada će definitivni – kraj univerzuma

Ako nedavna otkrića o kretanju tamne energije održe naučnu osnovu, naš univerzum će se urušiti pod…

Moneke heroj velike pobede!

Košarkaši Crvene zvezde su savladali Fenerbahče u Istanbulu sa 86:81, u okviru 3. kola…

Ko je Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir

Kao liderka opozicije, postala je simbol građanske hrabrosti i predvodnik borbe za slobodne izbore…

Dobitnica posvetila Nobelovu nagradu Donaldu Trampu

Venecuelanka Marija Korina Mačado, ovogodišnja dobitnica Nobeove nagrade za mir posvetila je…

Haland najbolji u Premijer ligi u septembru

Fudbaler Mančester sitija Erling Haland proglašen je za najboljeg igrača Premijer lige u septembru,…

Novak u četvrtfinalu Šangaja, postavio još jedan rekord!

Novak nastavlja da prkosi vremenu – postao je najstariji četvrtfinalista nekog Masters turnira!…

ODLAZAK LEGENDE / Umro je Halid Bešlić

Poznati bosanskohercegovački pevač Halid Bešlić preminuo je u 72. godini u Sarajevu. Halid je…
 

 

Interesantno

Proglašen auto godine – povratak legendarnog modela

„Reno 5“ je električni automobil sa opcijama različitih veličina baterije, za pet osoba, sa…

Ovo je bila najmoćnija kompanija u istoriji čovečanstva. Na vrhuncu su imali i 260.000 vojnika

Moderne kompanije poput Epla, Amazona ili Gugla često se spominju kao simboli savremenog…

Microsoft priznao grešku koju nikada neće moći da ispravi

Kompanija Microsoft priznala je da možda nikada neće moći potpuno da reši jednu od najčešćih…

Nova 2025. je matematičko čudo

Naredna 2025. je pred nama i sve je spremno da nas oduševi svojim matematičkim sjajem. Od savršenih…

Nemačka obaveštajna služba: Korona je krenula iz laboratorije; Istinu stopirali Merkelova i Šolc?!

Koronavirus, koji se pre pet godina proširio svetom i blokirao život u mnogim zemljama, potekao je…

Naknadna pamet: Vakcine protiv koronavirusa više nisu bezbedne i ne preporučuju se trudnicama i zdravoj deci?

Vakcinacija protiv koronavirusa se više ne preporučuje trudnicama i zdravoj deci. Američki centri…