Hoćeš li podržati ekspres vesti danas?
Možeš podržati ovu misiju tako što ćeš danas dati poklon našem portalu. Hoćeš li nam se pridružiti? Podeli ovu vest sa svojim prijateljima.
Srpske Internet Novine - BEZ UVREDE I BEZ CENZURE - O čemu Srbija ćuti mi nećemo
Ekspres vesti osnovane su 2014. godine i od tada su postale jedan od vodećih novinskih portala u Srbiji.
mRNK je nova metoda izrade vakcina koju neki nazivaju eksperimentalnom, a neki revolucionarnom. Revolucionarna zbog mogućnosti koje navodno pruža, a eksperimentalna zato jer niko dosad tom metodom nije uspeo proizvesti vakcinu koja je odobrena za ljudsku upotrebu.
Kako bismo saznali više, poslužićemo se jako informativnim člankom Dojče Velea:
Uobičajena vakcina podrazumeva unošenje oslabljenih ili umrtvljenih izazivača bolesti, ili njihovih delova, u organizam. Prema važećoj medicinskoj školi, imunosistem reaguje na strana tela antitelima i memoriše taj odgovor u „memorijske ćelije“. Tako organizam u sledećem susretu sa virusom reaguje bolje i efektivnije, pa se virusna infekcija sprečava ili u najmanju ruku bivaju sprečeni teži oblici bolesti. Što bi značilo da telo postaje imuno. U kojoj meri i koliko to traje – to zavisi od mnogo faktora.
Peter Doherty, nobelovac i profesor imunologije na Univerzitetu u Melburnu to opisuje ovako: „Virusi se mogu razmnožavati samo u živim stanicama. Ali za to virus mora napraviti proteine. Stoga DNK postaje RNK, to postaje messengerRNK i tako se stvara protein.“
U istom članku, profesorica Sarah Gibert, profesorica vakcinologije u institutu Jenner i Oxford, tvrdi: „DNK vakcine ne menjaju ljudsku DNK. Ona ne ulaze u ljudski genom.“ No, odmah nakon toga kaže: „Kada dobijemo virusnu infekciju, genetski materijal virusa (DNK ili RNK) dođe u naše stanice, i većina infekcija ne ostavljaju DNK koji postaje deo genoma, ali u nekim slučajevima to se desi.“ Znači virusi mogu menjati naš genom svojom DNK, ali kako onda vakcine koje sadrže virusnu DNK ne mogu, nije pojasnila. Prof. Dohertyja kaže: „Sve je to jedan ogroman eksperiment.“
Menjanje ljudskog genoma znači da bi naš genetski materijal bio trajno izmenjen i da bismo te promene onda preneli na svoju buduću decu. I zaista, to je proces koji se događa kroz celu ljudsku istoriju. Prema službenim podacima, čak 8 % ljudskog genoma čini upravo virusna DNK. Naš genom sadrži oko 100.000 komada virusne DNK, za koje naučnici tek počinju shvatati kako utiču na nas. Uticaji mogu biti pozitivni, npr. ako je naš predak preboleo neki virus, mi ćemo biti otporniji na njega. Uticaji mogu biti i negativni, u smislu da stvaraju genetsku predispoziciju za rak ili druge bolesti. https://www.nytimes.com/2017/10/04/science/ancient-viruses-dna-genome.html
Po internetu se mogu naći tvrdnje raznih doktora koji upozoravaju na ovaj mehanizam, i mogućnost da DNK ostane u našem genetskom kodu nakon vakcinisanja. Ali, naravno, fact-chekeri odmah uskaču i opovrgavaju, iako niko ne može dokazati da se to neće dogoditi.
Osim 8 % dokazano virusnog DNK, 45-50 % ljudskog genoma čine „transpozoni“ (eng. transposable elements) – DNK sekvence bez ovojnice, koji se takođe mogu kopirati i toliko su slični virusima da ih neki nazivaju „golim virusima“ dok ih drugi nazivaju „jumping genes“ jer imaju mogućnost menjanja pozicije unutar genoma. Dakle u neku ruku bismo mogli reći da se ljudi najvećim delom zapravo sastoje od virusa, koliko god to ludo zvučalo! https://www.nature.com/scitable/topicpage/transposons-the-jumping-genes-518/
Kad znamo ove činjenice, počinjemo gledati na viruse u drukčijem svetlu. Onda više ne zvuče tako lude tvrdnje nekih naučnika da PCR test zapravo traži DNK sekvence koje su deo ljudskog genoma. I da se PCR test ne sme koristiti za utvrđivanje prisutnosti virusa, što je uostalom rekao i Karry Mullis, koji je otkrio PCR test. Ali to nam nije tema.
Šta o genetskim vakcinama kaže Svetska Zdravstvena Organizacija?
Na njihovim službenim stranicama, između ostaloga, piše: „Puno aspekata imunosnog odgovora na DNK vakcine ne razumemo. Ipak, ovo nije usporilo značajan napredak prema upotrebi ove vrste vakcine kod ljudi, i klinička testiranja se sprovode.“ https://www.who.int/biologicals/areas/vaccines/dna/en/
I tu dolazimo do Moderne, firme koja je navodno najdalje došla u razvoju i koja je specijalizovana upravo za tu metodu, otkud dolazi i ime – ModeRNA. Čim počnemo istraživati, prvo što upada u oči je da se u svim izvorima firma opisuje kao „misteriozna“ ili „tajnovita“.
U odličnom članku Statnewsa iz 2016 godine https://www.statnews.com/2016/09/13/moderna-therapeutics-biotech-mrna/ možemo saznati kako u firmi vlada toksična atmosfera, puno direktora je iznenada otišlo ili dobilo otkaz, često zbog sukoba sa glavnim direktorom Stephane Bancelom. Tajnovitost je na visokom nivou, čak ni investitori nemaju pristup podacima. Preko 100 vakcina se testiralo u tajnovitosti, ali kompanija nije uspela izbaciti ni jednu na tržište. Radnicima nije jasno zašto se firma toliko fokusira na vakcine, s obzirom na to da je u tom sektoru niska zarada.

Stephane Bancel
Takođe spominju se opasnosti mRNK vakcina koje su razlog zašto su velike farmaceutske firme odustala od njih. Naime, prema istom članku, RNK molekule teško mogu naći put do naših stanica, zato moraju biti umotane u nano-molekule od lipida. Ali te nano-molekule mogu dovesti do vrlo ozbiljnih nuspojava kod pacijenta, pogotovo ako se mora uzimati više doza unutar par meseci ili godina.
Moderna je osnovana 2010. i od svog osnivanja firma nikad nije imala problema sa finansiranjem.
2013 godine dobila je 240 miliona dolara od Astrazeneke, a 2014. godine još 100 miliona od Alexion Pharmaceuticals za razvoj mRNK terapije za Crigler-Najjar sindrom. Ali, nakon testiranja na životinjama postalo je jasno da terapija nije sigurna za ljudska testiranja, stoga je 2017. godine otkazan program. U nekakvim normalnim kapitalističkim uslovima, ovo bi možda značio i kraj neke firme, ali u slučaju Moderne, novac se i dalje samo sliva unutra. 2017. godine američko ministarstvo zdravstva im daje 125 miliona, a fondacija Bil i Melinda Gejts dodatnih 100 miliona za razvoj vakcine za Zika virus, koju takođe nisu uspeli napraviti. https://www.cnbc.com/2017/05/18/bill-and-melinda-gates-bet-on-this-biotech-to-develop-zika-vaccine.html
Zatim još najmanje 500 miliona od raznih privatnih investitora, a onda 2018 godine Moderna izlazi na berzu i tamo uspeva dignuti dodatnih čak 621 milion dolara, što je istorijskii rekord za biotehnološki sektor. Investicioni fondovi kao da su jedva čekali ovu priliku da ulože, i Moderna se danas nalazi u većinskom vlasništvu fondova, njena tržišna vrednost iznosi neverojatnih 26,5 milijardi dolara. Ipak, do dana današnjeg, Moderna nije proizvela niti jednu vakcinu koja je odobrena za upotrebu. Ogroman novac je uložen, i puno ljudi očekuje povrat investicije.
I onda stiže 2020. godina i pandemija.
Svet traži spas u vakcini, a deonice Moderne u samo prvih 5 meseci se učetverostručuju sa 20 dolara na 80. Direktori su priliku iskoristili da prodaju svoje dionice i ukupno zaradili preko 90 miliona dolara. https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-moderna-pay-insigh-idUSKBN2433AH
Međutim tek sad dolazimo do najzanimljivijeg dela. Pojavio se jedan patent u vlasništvu Moderne koji nam daje uvid čime se firma bavila tokom svojih tajnovitih godina. Radi se upravo o patentu na mRNK vakcine za respiratorne viruse. Patent je apliciran u periodu od 2016-2019. godine, znači taman pre pandemije korona virusa, i odobren je u SAD-u. Možete ga videti na ovom linku: https://patents.google.com/patent/WO2017070626A2/en
Sa funkcijom CTRL+F unutra možete pronaći ovu rečenicu: „Because of a concern for reemergence or a deliberate release of the SARS coronavirus, vaccine development was initiated.“ U prevodu, oni su bili zabrinuti da bi se uskoro mogao ponovno pojaviti, namerno ili slučajno, neki novi SARS korona virus, pa su zato počeli s traženjem vakcine. I zbilja, već krajem 2019. godine pojavio se upravo takav virus, koji se službeno i zove SARS-CoV-2 (Covid-19 je ime bolesti koju uzrokuje). Neverovatne li slučajnosti!
Zatim ako se spustite jedan paragraf niže, možete naći ovu rečenicu: “With this technique, however, comes potential problems, including the possibility of insertional mutagenesis, which could lead to the activation of oncogenes or the inhibition of tumor suppressor genes.“ Kad ovu rečenicu prevedemo i filtriramo medicinski žargon, ona glasi otprilike: „Ova metoda vakcinisanja može izazvati rak.“
I na kraju, zašto se toliko bavimo Modernom, kad na desetke firmi radi na razvoju vakcine?
I tu sad dolazimo do najstrašnije informacije. Predsednik Tramp je pokrenuo inicijativu „Warp speed“ i na čelo postavio – upravo jednog od direktora Moderne, čoveka po imenu Moncef Slaoui. To već samo po sebi predstavlja ogroman sukob interesa, međutim ima i veći problem.
Moncef Slaoui je čovek koji je bio na čelu kompanije Glaxo-Smith-Kline koja je u to vreme bila zapetljana u brojne skandale, od kojih je najveći bio upravo – Pandemrix, vakcina za pandemiju svinjske gripe 2010 godine. Pandemrix se koristio u Evropi, i preko 1.000 dece je obolelo od značajnih mentalnih oboljenja. https://www.rt.com/op-ed/488831-coronavirus-vaccine-disaster-warnings-swineflu/.
Može li gore od ovog?
Izvori za ovaj članak obuhvataju
dw.com
logicno.com
ekspresvesti.rs
Možeš podržati ovu misiju tako što ćeš danas dati poklon našem portalu. Hoćeš li nam se pridružiti? Podeli ovu vest sa svojim prijateljima.