222

Demokratija umire u tami

Ekspres vesti osnovane su 2014. godine i od tada su postale jedan od vodećih novinskih portala u Srbiji.


Email
Pošaljite nam Vašu priču na email
 Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. 

Društvene mreže

Traži 

Sviđa ti se ono što čitaš? Podeli ovu vest:
 
 

Diana Budisavljević heroina za koju sada svi znaju: Iz logora fašističkog ustaškog režima spasila više od 15 000 srpske dece

|

Oskar Šindler spasio je 1200 čeških i poljskih Židova. O njemu je snimljen holivudski film “Šindlerova lista” i postao je svetski poznati humanitarac, najveći u Drugom svetskom ratu.

Poljska socijalna radnica Irena Sendlerova spasila je 2500 židovske dece iz Varšavskog geta, službenik italijanske policije u Rijeci Đovani Palatuci više hiljada Židova... A  Diana Budisavljević uspela je spasiti oko 12.000 uglavnom srpske dece iz koncentracijskih logora.

Zašto je do pre samo nekoliko godina ostala nepoznata? Zašto je to moralo biti tajna gotovo 60 godina? I to u vreme dok su neposredni svedoci hrabrosti Diane Budisavljević još bili živi.


Diana Obekser rođena je u Austriji, u gradu Insbruku. Pre udaje za svog supruga, doktora Julija Budisavljevića, radila je kao medicinska sestra. Bračni par se 1919. godine preselio u Zagreb, kada je njen suprug dobio mesto profesora na Univerzitetu u Zagrebu.

Tokom Drugog svetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji, nacistički orijentisani hrvati započeli su kampanju protiv Srba, Jevreja i Roma.

To je uzrokovalo otvarajne mnogobrojnih logora u Hrvatskoj. Kada je Diana Budisavljević čula o torturi dece u koncentracionom logoru Lobor tokom oktobra 1941. godine, ona je, zajedno sa Markom Vidakovićem i Đurom Vukosavljevićem, pokrenula kampanju pod nazivom “Akcija Dijane Budisavljević”.

Akcija je podrazumevala spašavanje i zbrinjavanje srpske dece i žena iz brojnih logora, uključujući i najozloglašeniji među njima – Jasenovac.

Kasno proleće 1942, gluvo doba noći. Na sporedni kolosek zagrebačke železničke stanice pristiže transport stočnih vagona krcat srpskim ženama. Odlaze na prisilni rad u Nemački Rajh. Pored šina razapet je šator Crvenog krsta. Sredovečna Austrijanka Diana Budisavljević Obekser deli im čaj i nešto hrane. Danima i nedeljama muči je isto pitanje: gde su deca? Ona koja su preživela ustaške pokolje odvojena su od majki i očeva i prepuštena sebi. Posle mnogo traganja Diana Budisavljević saznaje da su u Staroj Gradišci, ispostavi zloglasnog logora Jasenovac. Upornošću i nadljudskim naporom sa grupom svojih saradnica uspeva da prodre u tu fabriku smrti. Tog vrelog letnjeg dana 1942. susreće se s prizorima iz pakla. Vrhovni zapovednik Maks Luburić naređuje joj da hitno napusti logor. Dece je mnogo, a vremena za njihovo izbavljenje malo. Diana je odlučna, prekršiće sve Luburićeve naredbe jer zna da je akcija spasavanja srpske dece iz ustaških logora smrti zapravo akcija spasavanja čovečnosti iz životinjskih kandži zla. Ovo je radnja Laguninog romana „Austrijanka“, priče o životu Diane Budisavljević. Zahvaljujući njenim dnevnicima i istraživanju pisca i istoričara Zorana Milekića, očuvana je uspomena na ovu heroinu.

 

Godine 1942. Diana je dobila pismenu dozvolu da izvede decu iz logora Stara Gradiška. Iste godine je uz pomoć ministra za socijalna pitanja uspela da decu odvede u Zagreb, Jastrebarsko i Sisak. Posle toga je lično učestvovala u spašavanju dece iz kampova Mlaka, Jablanac i Jasenovac, obučena u uniformu medicinske sestre Crvenog Krsta.

U ovoj akciji spašeno je preko 6.000 dece, koja su smeštena u hraniteljske porodice.

Mlada Diana Budisavljević

U vreme ovih akcija Diana je počela da vodi dnevnik o spašavanju dece iz nacističkih logora. Prema njenom dnevniku, inicijativa u početku nije naišla na odaziv, prvenstveno zbog straha od omazde.

Diana je, i pored svih poteškoća na koje je nailazila, uspevala da naiđe na još dobrih ljudi koji su činili da prikupljena pomoć uvek dođe u ruke onima kojima je bila potrebna.

Spašena deca bila su smeštena na različitim mestima, neka od njih su bila smeštena u hraniteljske porodice, neka u objektima katoličke crkve što je Diani dopustila Hrvatsko nadbiskupija, a neka deca su završavala u objektima koji su bili oskudnog izgleda, ali ono što je najvažnije bila su sigurna.

Diana je tokom akcije vodila kartoteku o deci, kako bi sačuvala njihove podatke. Nadajući se da će ona jednog dana biti vraćena svojim biološkim porodicama. Ipak, krajem maja 1945. dva agenta OZNE oduzimaju Dijani albume sa fotografijama dece, a po nalogu Ministarstva socijalne politike Hrvatske oduzeta joj je i celokupna kartoteka, iako identifikacija i repatricija nisu bile završene.

Diana je Ministarstvu ponudila da pomogne sa daljom identifikacijom dece, ali ta ponuda nije prhvaćena.

Od 15.536 dece koje je Diana Budisavljević spasila tokom Drugog svetskog rata, 3.254 je umrlo tokom ili nedugo nakon spašavanja, izmučeni, gladni i bolesni, dok je više od 12.000 preživelo rat. U toku akcija spašavanja, ubijeno je 11 članova Dijaninog tima. I ona sama je mnogo rizikovala da bi pomogla srpskoj deci. Obilazeći logore i sama se zarazila bolestima koje su harale i odnosile dečije živote. Preležala je čak i tifus.

Posle rata ova herojina je skoro potpuno zaboravljena. U Jugoslaviji nije javno pomenuta decenijama, pre svega zbog toga što vlast nakon rata nije gledala na nju blagonaklono, kao na heroja rata. Diana je sa suprugom živela u Zagrebu do 1972. godine kada su se preselili nazad u Insbruk. Od kraja rata nije govorila o svojoj akciji spašavanja i do svoje smrti, 1978. godine, se nije oporavila od posledica obilaska logora.

Diana Budisavljević nakon rata

“Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945” izdat je u Zagrebu 2003. godine i sačinjen je od 388 prevedenih zapisa sa nemačkog. U zapisima je Dijana opisivala uslove u kojima su se nalazila deca logoraši, njihova mučenja, stradanja i umiranja, svoj strah za decu, ali i za sebe.

Osim toga, Diana je zapisivala i susrete i razgovore sa nekim od najvećih ratnih zločinaca tog vremena, odgovornih za genocid u NDH. Ovaj dnevnik bio je i okidač za značajnije interesovanje za lik Diane Budisavljević i za njene humane podvige.

Prošle godine objavljen je i film koji nosi ime “Dnevnik Diane Budisavljević”, koji je bio apsolutni pobednik Pulskog filmskog festivala 2019. godine.

Hoćeš li podržati ekspres vesti danas?

Verujemo da svako zaslužuje da razume svet u kojem živi. Takvo znanje pomaže stvaranju boljih građana, komšija, prijatelja, roditelja i vladara ove planete. Za produkciju dobrog novinarstva potrebni su resursi.

Možeš podržati ovu misiju tako što ćeš danas dati poklon našem portalu. Hoćeš li nam se pridružiti? Podeli ovu vest sa svojim prijateljima.

Najnovije

+34!

Košarkaši Crvene zvezde pobedili su Borac rezultatom 104:70 i plasirali se u polufinale Kupa…

Fenerbahče prosledio Mimovića na pozajmicu u Zenit

Srpski fudbaler Ognjen Mimović prešao je iz Fenerbahčea na pozajmicu u Zenit iz Sankt Peterburga,…

Zašto se sada hapsi Grčić?

Predsednik opštine Obrenovac Milorad Grčić uhapšen u akciji borbe protiv korupcije. Sumnja se da je…
Grčić iz doba dok je bio direktor EPS-a

Uhapšen predsednik opštine Obrenovac Milorad Grčić

Gradonačelnik Obrenovca i bivši vd direktora JP EPS Milorad Grčić uhapšen je... P o nalogu Posebnog…

Neverovatna ljubav: Od njega je dobila 18.000 ruža na grobu

Teško je izbrojati broj obožavalaca i udvarača holivudske zvezde 1950-ih Merilin Monro. TV zvezda…

Studentski protesti u Srbiji: individualni čin oslobođenja

„Protest studenata u Srbiji je škola demokratije – od učesnika pravi građane. A Evropska unija,…

„Nisi nadležan“: Prosvetari odgovaraju na Vučićevu pretnju da će im februarske zarade biti smanjene

„Nisi nadležan“, komentarišu prosvetni radnici na društvenim mrežama najnoviju izjavu predsednika…

Incident u Rosvelu: Pad koji je zauvek promenio svet NLO-a. Šta se stvarno desilo?

Svake godine, drugog utorka u februaru, obeležava se Svetski dan NLO, sa ciljem da se “oda počast…
 

 

Interesantno

Šta je metilensko plavo? Kakvu je to čudnu plavu tekućinu RFK Jr. dodao svom piću tokom leta?

Robert F. Kenedi Jr. uočen je u avionu kako dodaje plavu tekućinu u svoje piće u viralnom videu…

Nastavnica istorije uživa godinama u ulozi ljubavnice: Potrudite se da muškarcu ispunite svaku fantaziju

Ejmi Kups predavala je u školi kao profesorka istorije, deci od 13 do 14 godina, ali kaže da je…

Bil Gejts: Ljudi više neće biti potrebni

Bil Gejts je u nedavnom gostovanju izneo svoj stavo po pitanju veštačke inteligencije. G ostujući u…

Božićni običaji pravoslavaca od Rusije do Egipta

Pravoslavni vernici koji Božić obeležavaju po julijanskom kalendaru, slave ovaj praznik kao…

Ovo je bila najmoćnija kompanija u istoriji čovečanstva. Na vrhuncu su imali i 260.000 vojnika

Moderne kompanije poput Epla, Amazona ili Gugla često se spominju kao simboli savremenog…

Proglašen auto godine – povratak legendarnog modela

„Reno 5“ je električni automobil sa opcijama različitih veličina baterije, za pet osoba, sa…